svakako svemir sada gura u jednu nježnu neopterećenost i lakoću pa će u tom smislu aspekt iz prethodnih redaka dobro doći kako bismo detektirali čega se trebamo riješiti zarad mira i unutrašnje stabilnosti. ovo je i riješavanje svih stvari i predmeta koji nam ne trebaju pa poklanjamo ili bacamo. svakako koristan period u postavljanju zdravih granica. pozicioniranje ljudi, ali i nas samih na mjesto gdje pripadaju/pripadamo. ne trpi nam se više apsolutno ništa i nitko. ugoda i dobar osjećaj u vlastitoj koži je sada najbitnija stvar. vrijeme je određivanja cijene. svemu i svačemu. koliko košta mir? neprocijenjiv je. i tako sa svime. generalno, razmišlja se o ulaganjima, vrijednostima ovoga i onoga, kako najpraktičnije iskoristiti resurse, gdje možemo dobiti nešto za sebe, ali bez previše napora i kompliciranja.
još nešto. koliko ste istinski sretni, kaj vam treba da bi ste bili ispunjeni, koliko vam je udoban taj vaš život, koje su vaše temeljne vrijednosti i istine, zauzimate li se za sebe, znate li stati, odmoriti, uživati, promatrati svijet iz pozicije mira i sigurnosti, koliko ste uopće mirni i sigurni, koliko vrijedi vaše znanje, rad trud, angažmani, jel vam problem naplatiti svoje usluge, podcijenjujete se ili precijenjujete? kaj ste fakat poduzeli i napravili da bi zaradili dovoljno para koje mogu kupiti neke luksuziće, ali ne i sreću? kaje za vas sreća? kolko vas pojede svakodnevnica i sve kaj ona nosi sa sobom vrijedi li raditi 8, 10, 12, 14 sati, iscrpljivati se do beskraja da bi nalupali pare, koliki je omjer rada i uživanja, kako da manje radimo, a više zarađujemo i živimo mirnije? zvuči kao teška fantazija, al’ nije, ofc… dajemo li, poklanjamo li često? a ljubav i sva pitanja i podpitanja oko iste, da sad ne pilim i ne nabrajam. koga volimo, zakaj volimo, jel nas strah istinski se prepustiti, jesmo li fakat voljeni i zbog čega jesmo ili nismo.